Serija „Lud zbunjen normalan“: Posljednji veliki bh. serijski projekt počeo se emitirati 2007. godine

Serija „Lud zbunjen normalan“: Posljednji veliki bh. serijski projekt počeo se emitirati 2007. godine

NAŠA TEMA

Na bh. televizijama vrte se reprize serija, a u susjedstvu ekskluzivni sadržaji | BHT 1: Produkcija igranog programa je nemoguća misija

Autor: F. MUSTAFIĆ
09.11.2017 22:03
A
A
A

U Bosni i Hercegovini domaći igrani program, smatraju mnogi, lagano se gasi. Sav teret pao je na privatne produkcije, a proizvodnja u Javnom servisu BiH gotovo da i ne postoji. 

Gledaocima se, kada je riječ o ovom segmentu programa, nude reprize sadržaja snimanih prije 10 ili 15 godina, poput „Vize za budućnost“ ili prvih sezona „Lud, zbunjen, normalan“ .

Nema sredstava

Istovremeno, kod naših susjeda na javnim televizijskim servisima i privatnim TV stanicama novu jesenju shemu obilježavaju ekskluzivni sadržaji, kao što su serije „Senke nad Balkanom, „Sumnjiva lica“, „Čista ljubav“, „Crno-bijeli svijet“...

Da sve bude još apsurdnije, čak se i serije koje nastanu u BiH, prikazuju u susjedstvu sa strogo zatamnjenim ekranom u vrijeme emitiranja.

To je slučaj s novim sezonama hit serije „Lud, zbunjen, normalan“ (LZN), a ista sudbina očekuje i dugoočekivanu seriju „Ne diraj mi mamu“. LZN je, ustvari, posljednji veliki serijski projekt nastao u našoj zemlji, a počeo se emitirati 2007. U međuvremenu s bh. TV stanica preselio se u Hrvatsku i Srbiju.

Za oba projekta scenarij potpisuje Feđa Isović, a režiju Elmir Jukić. Isović kaže da je najveći problem taj što televizije u BiH nemaju sredstava da kupe domaći program, pa se serije prodaju susjedima, a tek poslije završe na domaćim televizijama.

- Mi ne možemo proizvoditi program i poklanjati projekte. S druge strane, produkcija FIST dosta je skupa, a imamo i sjajnu glumačku podjelu, veliki broj lokacija... Sve to zajedno je veoma skupo i zahtjevno i ne vidim neku domaću televiziju koja bi to mogla iznijeti – istakao je Isović.

Reditelj i producent Ademir Kenović kaže da zbog svih ovih problema ne gleda televiziju, a samo s vremena na vrijeme izdvoji slobodno vrijeme za nogometne utakmice Lige šampiona.

- Televizija treba biti osnova igrane i dokumentarne produkcije. Ona bi trebala biti temelj seriji, filmu, dokumentarcu, što sada, očito, nije slučaj. Mislim da je problem negdje duboko u sistemu, a ovo će razumjeti oni koji trebaju da razumiju i koji znaju zbog čega nemamo domaću produkciju – rekao je Kenović.

Vrankić: Teško bez sponzora | Isović: Naši projekti su skupi | Kenović: Više ne gledam televiziju

Najveći problem

BHRT, kao dio Javnog servisa BiH, čak nema redakciju domaćeg igranog programa. Prema riječima Marija Vrankića, direktora BHT1, najveći problem je teška finansijska situacija u kojoj se Javni servis nalazi.

- Produkcija ili kupovina igranog programa je vrlo skupa, pa u financijskoj situaciji u kakvoj se nalazi BHRT postaje nemoguća misija – rekao je Vrankić.

Teško bez sponzora

- Istina je da u saradnji s nekim domaćim producentskim kućama pokušavamo nešto zajednički napraviti, ali bez ozbiljnih sponzora bit će veoma teško realizirati i našu želju da gledaocima ponudimo kvalitetan igrani program domaće produkcije – kaže Mario Vrankić.